Fransisko Picaro (oko 1475. — 26. jun 1541) bio je spanski konkistador, osvajac Carstva Inka i osnivac grada Lime. Za otkup posljednjeg cara Inka Ataualpe trazio je sobu punu zlata i dvije sobe srebra. Atahualpu je ubio, iako je on platio taj ogroman otkup.
Na prvu ekspediciju u Juznu Ameriku 1522. krenuo je sa Paskvalom de Andagojom. Od urodjenika je saznao za postojanje zemlje bogate zlatom, na rijeci Piru (to je bio Peru). Andagoja je osnovao ekspediciju i krenuo u potragu za ovim zemljama, medjutim izmedju Ekvadora i Kolumbije se tesko razbolio, te se vratio. Po povratku, Andagoja je rasirio pricu o zlatnoj zemlji koju je nazvao (Eldorado). Posto je prethodno Ernan Kortes uspio u Meksiku, Pisaro je povjerovao i odlučio da krene u osvajanje carstva Inka.
Još dok je bio u Panami, Pisaro se uortacio sa svestenikom Hernandom de Lukom i vojnikom Dijegom de Almagrom. Njih trojica su odlucila da osvojene teritorije medjusobno podijele. Pisaro postaje komadant, Almagro je bio zaduzen za snabdjevanje hranom i oruzjem, a de Luka je bio zaduzen za finansije.
Prva ekspedicija koja je krenula iz Paname 13. 09.1524. sa 80 ljudi i 4 konja zavrsila je neuspjehom. Dvije godine kasnije krenula je nova ekspedicija sa dva broda, 160 ljudi i nekoliko konja. Poslije prelaska ekvatora zarobio je domorodacki splav, na kome je bilo tekstila, keramike i nekih zlatnih i srebrenih predmeta i dragulja.
Novi guverner Paname nije odobrio novu ekspediciju 1527, jer je ostao bez mnogo ljudi. Guverner Paname salje dva broda pod komandom Huana Tafura da vrati Picara i ostale u Panamu. Picaro odbija da se vrati u Panamu, a svojim ljudima je povukao crtu na pesku i rekao da odaberu da li će ostati ili se vratiti u Panamu. Samo 13 ljudi je ostalo sa Picarom. Tih 13 je prozvano "Trinaestorica slavnih".
Ernando de Luka je uspio nagovoriti guvernera da mu dade brod da vrati Picara za 6 mjeseci i da potpuno odustanu od Perua. De Luka i Almagro su iskoristili tu priliku i pridruzili se Picaru. Slijedili su preporuke Bartolomea Ruiza i krenuli su juznije, tako da su aprila 1528. dosli do Tumba na obali Perua. Domoroci su ih gostoljubivo docekali, a Picarovi ljudi su tokom sljedeceg dana mogli da razgledaju okolinu i da se uvjere u nevjerovatno bogatstvo zemlje. Vidjeli su zlatne i srebrne dekoracije na kuci poglavice. Zlato je bilo vidljivo na vise mjesta.
Domoroci su bili gostljubivi, zvali su Spance "djeca sunca", zbog oklopa. Spanci su po prvi put vidjeli lame. Konkistadori su imali prilike da vide bogatstvo zemlje, koju namjeravaju osvojiti. Odlučili su da se vrate u Panamu da bi pripremili konacno osvajanje zemlje Inka. Prije toga krenuli su i juznije da bi istrazili ima li sto zanimljivog, tako da su dosli do devetog stepena juzne geografske sirine.
Novi guverner Paname nije odobrio trecu ekspediciju, pa je Picaro odlucio da trazi odobrenje od kralja.
Kraljica Izabela Portugalska je potpisala 1529. dokument, kojima daje Picaru odobrenje da osvoji Peru. Pizaro je imenovan guvernerom nove zemlje i vicekraljem. Medjutim kraljica je zahtjevala da skupi najmanje 250 ljudi.
Picaro je sa sobom poveo svoju bracu. Krenuo je januara 1530. sa 180 ljudi i 27 konja prema Panami. Iz Paname je krenuo 15.12.1530. u osvajanje Perua
Dok se poglavica Inka Ataualpa odmarao u sjevernom Peruu, u termalnim banjama. Picaro je dosao sa 180 vojnika i 27 konja na sastanak sa Ataualpom. On je zabranio Spancima boravak u njegovoj zemlji, pa ga je Picaro napao 16.11.1532. u bici kod Kahamarka i pobijedili, a Picaro je pobio 12 Ataualpinih gardista.
Zatvorio je Ataualpu i trazio je veliki otkup. Ataualpa je ispunio obecanje i jedna soba je napunjena zlatom, a dvije srebrom da bi on bio oslobodjen. Pizaro ga je ipak ubio 29.08.1533.
Na prvu ekspediciju u Juznu Ameriku 1522. krenuo je sa Paskvalom de Andagojom. Od urodjenika je saznao za postojanje zemlje bogate zlatom, na rijeci Piru (to je bio Peru). Andagoja je osnovao ekspediciju i krenuo u potragu za ovim zemljama, medjutim izmedju Ekvadora i Kolumbije se tesko razbolio, te se vratio. Po povratku, Andagoja je rasirio pricu o zlatnoj zemlji koju je nazvao (Eldorado). Posto je prethodno Ernan Kortes uspio u Meksiku, Pisaro je povjerovao i odlučio da krene u osvajanje carstva Inka.
Još dok je bio u Panami, Pisaro se uortacio sa svestenikom Hernandom de Lukom i vojnikom Dijegom de Almagrom. Njih trojica su odlucila da osvojene teritorije medjusobno podijele. Pisaro postaje komadant, Almagro je bio zaduzen za snabdjevanje hranom i oruzjem, a de Luka je bio zaduzen za finansije.
Prva ekspedicija koja je krenula iz Paname 13. 09.1524. sa 80 ljudi i 4 konja zavrsila je neuspjehom. Dvije godine kasnije krenula je nova ekspedicija sa dva broda, 160 ljudi i nekoliko konja. Poslije prelaska ekvatora zarobio je domorodacki splav, na kome je bilo tekstila, keramike i nekih zlatnih i srebrenih predmeta i dragulja.
Novi guverner Paname nije odobrio novu ekspediciju 1527, jer je ostao bez mnogo ljudi. Guverner Paname salje dva broda pod komandom Huana Tafura da vrati Picara i ostale u Panamu. Picaro odbija da se vrati u Panamu, a svojim ljudima je povukao crtu na pesku i rekao da odaberu da li će ostati ili se vratiti u Panamu. Samo 13 ljudi je ostalo sa Picarom. Tih 13 je prozvano "Trinaestorica slavnih".
Ernando de Luka je uspio nagovoriti guvernera da mu dade brod da vrati Picara za 6 mjeseci i da potpuno odustanu od Perua. De Luka i Almagro su iskoristili tu priliku i pridruzili se Picaru. Slijedili su preporuke Bartolomea Ruiza i krenuli su juznije, tako da su aprila 1528. dosli do Tumba na obali Perua. Domoroci su ih gostoljubivo docekali, a Picarovi ljudi su tokom sljedeceg dana mogli da razgledaju okolinu i da se uvjere u nevjerovatno bogatstvo zemlje. Vidjeli su zlatne i srebrne dekoracije na kuci poglavice. Zlato je bilo vidljivo na vise mjesta.
Domoroci su bili gostljubivi, zvali su Spance "djeca sunca", zbog oklopa. Spanci su po prvi put vidjeli lame. Konkistadori su imali prilike da vide bogatstvo zemlje, koju namjeravaju osvojiti. Odlučili su da se vrate u Panamu da bi pripremili konacno osvajanje zemlje Inka. Prije toga krenuli su i juznije da bi istrazili ima li sto zanimljivog, tako da su dosli do devetog stepena juzne geografske sirine.
Novi guverner Paname nije odobrio trecu ekspediciju, pa je Picaro odlucio da trazi odobrenje od kralja.
Kraljica Izabela Portugalska je potpisala 1529. dokument, kojima daje Picaru odobrenje da osvoji Peru. Pizaro je imenovan guvernerom nove zemlje i vicekraljem. Medjutim kraljica je zahtjevala da skupi najmanje 250 ljudi.
Picaro je sa sobom poveo svoju bracu. Krenuo je januara 1530. sa 180 ljudi i 27 konja prema Panami. Iz Paname je krenuo 15.12.1530. u osvajanje Perua
Dok se poglavica Inka Ataualpa odmarao u sjevernom Peruu, u termalnim banjama. Picaro je dosao sa 180 vojnika i 27 konja na sastanak sa Ataualpom. On je zabranio Spancima boravak u njegovoj zemlji, pa ga je Picaro napao 16.11.1532. u bici kod Kahamarka i pobijedili, a Picaro je pobio 12 Ataualpinih gardista.
Zatvorio je Ataualpu i trazio je veliki otkup. Ataualpa je ispunio obecanje i jedna soba je napunjena zlatom, a dvije srebrom da bi on bio oslobodjen. Pizaro ga je ipak ubio 29.08.1533.
Nema komentara:
Objavi komentar