Hilda i Aleida

Gevara se zenio dva puta, dvjema potpuno razlicitim zenama. Hilda njegova prva zena bila je vrlo ozbiljna. Gevara je od nje ucio marksizam i ljubav se polako razvijala. Uprkos njegovim pretnjama Hilda je odbila da se uda za njega. Kada je konacno pristala, vjencali su se, ali izgleda da su vecinu vremena provodili u intelektualnim debatama, a manje u ljubavi. Posto je Gevara bio mladji od nje, postoji misljenje da je u izvjesnoj mjeri zavisio od nje.
Hilda je bila idealna supruga, ipak par se razisao kad je Gevara odlucio da ode na Kubu.
Kad se vratio ponovo su se sretali, ali je Gevara vec zapoceo vezu sa Aldeidom.
U maju 1959. godine razveo se od Hilde i sljedeceg mjeseca ozenio
Aleidom.
Aleida je bila gerilac, ponasala se kao adjutant i svo vrijeme savjesno izvrsavala komadantova naredjenja. Poznato je samo nekoliko detalja iz njenog privatnog zivota. Gevara ju je iskreno volio i uglavnom su vidjani zajedno. Kada je nekuda isao bez Aleide, stalno se zalio da je usamljen. Svi jaki ljudi imaju slabu stranu, a Gevara, avanturista, bio je slab na obe ove zene.

Ostaci indijanskih gradjevina

Kada je Kolumbo otkrio americki kontinent, postojalo je nekoliko civilizacija u Latinskoj Americi, a medju najnaprednije spadale su Inke na Andama, Maje u Meksiku i Asteci koji su zivjeli u blizini danasnjeg Meksiko Sitija.
Sve ove civilizacije nastale su poslije kamenog doba, ali ni jednanije bila razvijena kao evropske. Ipak posjedovali su znacajna znanja iz matematike, medicine, astronomije i drugih oblasti. Bili su sposobni za velika dostignuca u oblasti gradjevinarstva. Zato su mnogi ljudi zadivljeni kada vide ostatke ovih civilizacija. Jedna takva gradjevina je u Makcu Pikcu. Jos se ne zna koje naredio izgradnju ovog grada na tolikoj nadmorskoj visini, ni kako je dovozen materijal potreban za izgradnju. Jos jedno zadivljujuce otkrice su ogromni crtezi Naska. Civilizacija Naska predhodila je Inkama, ali se o autorima crteza jos nista ne zna. Mnogi su takodjer fascinirani magijom Maja, religijskom gradom Teothuakanom u Meksiku, kao i drugim gradjevinama drevnih civilizacija.

Proces osnivanja sindikalnih i politickih organizacija

Intenzivniji proces osnivanja sindikalnih i politickih organizacija radnicke klase u Hrvatskoj, Sloveniji i Vojvodini uslijedio je poslije stvaranja socijaldemokratskih partija Ugarske i Austrije i osnivanja II internacionale 1889 godine.Prve radnicke organizacije u Vojvodini i Sloveniji, nastale u to vrijeme, u sastavu su ugarske ili austrijske socijaldemokratske partije. U posljednjoj deceniji XIX i prvoj XX vijeka osnovane su socijaldemokratske partije Hrvatske i Slavonije 1894 godine Slovenije 1896 godine, Dalmacije 1903, Srbije 1903 i Bosne i Hercegovine 1909. Partijske organizacije u Vojvodini ostale su do I svjetskog rata u sastavu ugarske socijaldemokratske partije. U Makedoniji su postojale pojedine socijalisticke organizacije.Iako su djelovale u razlicitim drzavnim okvirima i u razlcčitim prilikama, svojom pojavom i aktivnoscu oznacile novu etapu u istoriji svojih naroda. S njima se na pozornici drustvenih zbivanja pojavila radnicka klasa kao organizovana drustveno-politicka snaga। Na njihovu inicijativu u krilu radnickog pokreta pojavile su se nove organizacije — sindikati, radnicke komore, ustanove socijalnog osiguranja i radnicko-prosvjetna drustva. U njihovim listovima i raznim publikacijama objasnjavana su drustvena kretanja sa stanovista interesa radnicke klase i propagirana nova, marksisticka teorija o drustvu. Vodeći borbu za poboljsanje polozaja radnicke klase, socijaldemokratske partije borile su se istovremeno za demokratska prava i slobode kao i za sudjelovanje najsirih narodnih slojeva u politickom zivotu. S druge strane, za sve socijaldemokratske partije u jugoslovenskim zemljama bilo je manje ili vise karakteristicno da nisu imale sire političke koncepcije borbe za socijalizam. Ograniceni opstim stavovima II internacionale, njihovi politicki programi u godinama kad se produbljivala opsta kriza uoci I svjetskog rata, svodili su aktivnost radnickih pokreta u uske okvire. Nisu sagledavali sve one opste drustvene probleme za cije su rjesavanje bili zainteresovani najširi slojevi naroda — nacionalno pitanje i pitanje nacionalnog oslobodjenja, polozaj milionskog radnog seljastva, odnos prema imperijalistickom ratu i dr.