Zajednicka drzava

Zavrsetkom I svjetskog rata stvorena je nova drzava. Bila je to drzavna zajednica jugoslovenskih naroda. Stvaranjem ove drzave nije doslo do stisavanja revolucionarnih teznji.

Nacionalne i socijalne teznje, pod uticajem oktobarske revolucije, dobile su jasniji sadrzaj. One su iznevjerene u aktu o ujedinjnju.

Nacin na koji je provedeno ujedinjenje pokazalo je da burzoazija nije tumac i realizator ideja ciji su pobornici bile najprogresivnije licnosti jugoslovenskih naroda u predhodnom periodu.

Srpska burzoazija oslanjala se na saveznicke sile, na svoj drzavni aparat i oruzane snage osigurala je svoju hegemoniju i centralisticku drzavu.

Ujedinjenje je teklo u znaku kontrarevolucije:

1. Oružjem je slaman bunt seljastva protiv feudalaca i veleposjednika,
2. U krvi su uguseni pokreti masa koje su trazile nacionalnu ravnopravnost u novoj drzavi
3. Vojska je suprotstavljana demonstracijama i strajkovima.

Nova vlast se u otklanjanju teskih posljedica rata — gladi, nezaposlenosti, niskih radnickih zarada i spekulacije — nije rukovodila interesima radnih slojeva, a pojedine progresivne mjere, kao sto su bile agrarna reforma i osmosatni radni dan, donosila je pod -pritiskom masa, da bi zatim tako iznudjene ustupke nastojala na razne nacine da izigra.

Ovakvo provodjeno ujedinjenje i stvaranje novog drzavnog poretka samo je jos vise podsticalo revolucionarno vrenje u zemlji.

Prvi radnicki strajkovi poceli su već u decembru 1918. godine, da bi u proljeće 1919. cijelu zemlju zahvatio pravi strajkački pokret, koji nije gubio na intenzitetu sve do proljeca 1920. godine. Cijela radnicka klasa bila je u mobilnom stanju, u akciji. Uprkos okrutnom pritisku vlasti previranja na selu nisu prestala. Mase seljastva nisu se ogranicile samo na zahtjeve za »provodjenje radikalnih drustveno-ekonomskih promjena, vec su i dalje stupale u akciju.

Nemiri na selu javljali su se u ovom periodu bilo kao otpor raznim mjerama vlasti bilo kao ofanzivne akcije za podjelu veleposjedničke zemlje. Siroke razmjere imala je pobuna seljaka u znatnom dijelu Hrvatske septembra 1920. godine.